Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • Predstavnici Zavoda za hitnu medicinu na sjednici Radne skupine za zdravstvo i socijalnu skrb
  • Predstavnici Zavoda za hitnu medicinu na sjednici Radne skupine za zdravstvo i socijalnu skrb
  • Predstavnici Zavoda za hitnu medicinu na sjednici Radne skupine za zdravstvo i socijalnu skrb
  • Predstavnici Zavoda za hitnu medicinu na sjednici Radne skupine za zdravstvo i socijalnu skrb

Predstavnici Zavoda za hitnu medicinu na sjednici Radne skupine za zdravstvo i socijalnu skrb

Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti stupio je na snagu 1. siječnja 2019. godine, a izazovi koji su se pojavili u njegovoj provedbi bili su tema sjednice Radne skupine za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatske zajednice županija. Sjednica je održana u srijedu 20. ožujka u Zagrebu, a otvorila ju je voditeljica Radne skupine Helena Bandalović.

Na sastanku su sudjelovali dr. Maja Grba – Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i predstavnice Ministarstva zdravstva dr. Danica Kramarić i gđa. Štefica Major.

Na prijedlog Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, razgovaralo se o Mreži hitne medicine i mogućnostima njenog što kvalitetnijeg ustroja kao i o primjeni modela funkcionalne integracije u djelatnosti hitne medicine kako je to planirano novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Funkcionalna integracija podrazumijeva sudjelovanje domova zdravlja kao i privatnih zdravstvenih radnika u organizaciji i radu hitne medicine, a sve u cilju postizanja najboljih učinaka u zdravstvenom sustavu.

Poboljšanje organizacije djelatnosti hitne medicine zahtjeva plan operativnog postupanja u funkcionalnoj integraciji zdravstvenih ustanova, osobito uzimajući u obzir situaciju na terenu““, uvodno je istaknula Bandalović. Podsjetimo, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, organizacija primarne zdravstvene zaštite obveza je i odgovornost jedinice područne (regionalne) samouprave.

Maja Grba – Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, najavila je operativne sastanke s predstavnicima županija i ravnateljima županijskih zavoda za hitnu medicinu kako bi sva otvorena pitanja bila što kvalitetnije riješena. „Zdravstveni sustav trebamo ujediniti, podijeliti iskustva među sobom i iznaći najbolja rješenja, osobito uzimajući u obzir specifičnosti svih naših krajeva“, rekla je Grba – Bujević.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti organizacija posebnih dežurstava i mrtvozorstva predstavljaju najveći izazov za domske liječnike kojih nema dovoljno po županijama. S druge se strane preopterećuju zavodi za hitnu medicinu, zbog čega je potrebno započeti sa primjenom modela funkcionalne integracije hitne medicine te urediti ugovorne odnose s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, zaključeno je na sjednici.