Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • Poljska i Hrvatska – primjer dobre suradnje

Poljska i Hrvatska – primjer dobre suradnje

Domaćin 8. foruma poljskih i hrvatskih regija bilo je Lubusko vojvodstvo koje jedino u Poljskoj na svome čelu ima ženu - maršala, Elżbietu Annu Polak: „Još jednom se pokazalo da imamo puno toga zajedničkog, da surađujemo na mnogim razinama i na stvari gledamo na sličan način. Bila sam na „rođenju“ foruma u Rynu, a sada nastavljamo vrlo sadržajne sastanke razmjenjujući iskustva“, zaključila je Polak.

Forume poljskih i hrvatskih regija organiziraju Savez vojvodstava Republike Poljske i Hrvatska zajednica županija. Susreti se odražavaju jednom godišnje, a suradnja vojvodstava i županija redovito rezultira potpisivanjem sporazuma između regija koje dijele slična iskustva i potrebe. Primjerice, nakon ovogodišnjeg Foruma pokrenuti su pregovori za suradnju Lubuskog vojvodstva i Požeško-slavonske županije.

                

Predsjednik Saveza vojvodstava Republike Poljske Olgierd Geblewicz prisjetio se prvih susreta Poljaka i Hrvata: „Tada smo živjeli u drugačijoj stvarnosti i nismo mogli zamisliti u kojem će smjeru ići naša suradnja. Hrvatska je ulazila u Europsku uniju i počeli smo dijeliti iskustva kako mudro iskoristiti članstvo za razvoj naših regija. Danas smo pouzdani partneri koji pronalaze zajedničko stajalište i sposobni su se boriti za to“, istaknuo je Geblewicz. Izgradnju srednjoeuropskog koridora smatra jednim od prioriteta suradnje, koji će još više povezati dvije zemlje, posebice uzimajući u obzir zajedničke europske težnje.

Geblewiczeve stavove dijeli i njegov hrvatski kolega, predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk. „Gledajući Poljsku, kohezijska politika je u ovoj zemlji odigrala ključnu ulogu, značajno utječući na godine zanemarivanja i smanjivanja razvoja među regijama. Zahvaljujući ovoj politici u deset ste godina povukli preko 82 milijarde eura koje ste investirali, između ostalog, u izgradnju novih cesta, poboljšanje prirodnog okoliša, brzi internet, razvoj inovativnih tvrtki i mnoge druge projekte. Najvažnije da smo ovim susretom razmijenili iskustva u tim područjima, posebice uoči razdoblja koje je pred nama“, zaključuje Pauk.

Kohezijska politika temeljna je politika Europske unije, stoga je važno dobro isplanirati novi višegodišnji financijski okvir koji nas čeka nakon 2020. godine, posebnu pozornost posvećujući razvoju regija. Prijedlog nove omotnice donosi, između ostaloga, povećanje postotka sufinanciranja europskih projekata od strane domicilne komponente, protiv čega su i Poljaci i Hrvati zauzeli zajednički stav, a on je da će povećanje nacionalnih stopa sufinanciranja s 15% na 30% donijeti financijsko opterećenje za potencijalne korisnike i državni proračun. Istaknuto je i da se promjena modela u apsorpciji sredstava s n+3 na n+2, odnosno smanjenje roka apsorpcije s tri na dvije godine, može negativno odraziti na mogućnosti koje pruža aktualna financijska omotnica.

Govoreći o regionalnim politikama, naglašeno je da je decentralizacija proces koji se mora sustavno provoditi, osobito u programiranju operativnih  programa i financiranju područja koja  su do sada bila isključena. Ukoliko dođe do smanjenja sredstava od strane Europske unije za  podršku regionalnim proračunima, kao jedno od rješenja istaknuto je javno-privatno partnerstvo. Kroz takve pilot projekte najbolje vidimo koliko je privatni kapital potreban, zaključeno je.

Slična rješenja Poljaci i Hrvati vide i u digitalizaciji javne uprave. S obzirom na to da je digitalni svijet naša stvarnost, razvoj njegovih alata zbližit će nas na nekoliko razina – i regionalnoj, i nacionalnoj, ali i europskoj.

Jedna od tema razgovora bile su i tzv. „pametne regije“, odnosno regije s orijentacijom prema EU. U novoj financijskoj omotnici čak 65% sredstava namijenjeno je razvoju pametnih regija, s naglaskom na ekološku komponentu. Stoga je važno razmijeniti iskustva i konkretne primjere kako razvijati moderne tehnologije, gospodarstvo i inovacije.