Već 13 godina provodi se program Ruksak (pun) kulture. Ove je godine odobreno 79 programa i radionica koji se izvode u vrtićima, školama i centrima za odgoj i obrazovanje diljem Hrvatske. Jedan od projekata Ministarstva kulture je i „Čitanjem do uključivog društva“, trajnom pozivu s ukupnom raspoloživom financijskom alokacijom od 15 milijuna eura, koji se s 85 posto financira iz Europskog socijalnog fonda plus. Pozivom se financira razvoj usluge pokretne knjižnice – odnosno, kupnja i opremanje bibliobusa te provedba programa narodnih knjižnica namijenjenih pripadnicima ranjivih skupina u svrhu poticanja čitanja i razvoja čitalačke pismenosti a s ciljem povećanja njihove socijalne uključenosti. Cilj mu je proširiti dostupnost knjižničnih usluga putem bibliobusa i drugih pokretnih oblika knjižnica, osobito u ruralnim, slabije razvijenim i prometno izoliranim područjima. Hrvatska jedna od rijetkih država Europske unije u kojoj se zadnjih godina ne smanjuje broj knjižnica, nego upravo suprotno – povećava. Ulaganjima u knjižničnu infrastrukturu, u deset se je godina obnovilo ili proširilo više od 40 knjižnica. Od 2023. godine kada je donesen Nacionalni plan razvoja pokretnih knjižnica osigurano je financiranje 32 nova bibliobusa, a očekuje se još oko osam.
Ove je godine tako primjerice ugovor uručen Središnjici Gradske knjižnice Marka Marulića Split. Riječ je o projektu koji predstavlja svojevrsni nastavak projekta „Za dobre vibre – čitaj libre“ kojim je 2023. godine uspostavljena Županijska bibliobusna služba Gradske knjižnice. Provodit će se tijekom tri godine, a usmjeren je na razvoj kulture čitanja i pismenosti u Gradu Splitu i u Splitsko-dalmatinskoj županiji kroz nabavu bibliokombija i provedbu 13 inkluzivnih programa. Splitsko-dalmatinska županija je partner na projektu. Županija je i pokrovitelj kampanji narodnih knjižnica pod nazivom „Ako vas sveti Jere pita, recite mu – Županija čita!” koja se provodi s ciljem promicanja čitanja, knjižničnih programa i važnosti narodnih knjižnica u lokalnim zajednicama.
Također je i ove godine u okviru Poziva „Čitanjem do uključivog društva“ za provedbu projekta „Putujuća knjižnica“, ugovor uručen ravnateljici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, za novo vozilo za osječku bibliobusnu službu. U Gradskoj knjižnici Rijeka ugovor je uručen u lipnju, kao i za projekt „Kartografija priča: Bibliokombijem kroz srce Istre“ za Gradske knjižnice Pazin. Bibliokombi opslužuje ruralna područja Pazinštine, omogućujući pristup knjigama i kulturnim sadržajima za više od 20.000 stanovnika 15 općina i gradova, uključujući Pazin.
U Primorsko-goranskoj županiji energetski je obnovljena zgrada Državnog arhiva u Rijeci i Guvernerova palača, a u samoj završnici obnove je i zgrada Sveučilišta u Rijeci – Sveučilišne knjižnice Rijeka. U Osječko-baranjskoj županiji u obnovu idu dva najvrjednijih spomenika u ovom dijelu Hrvatske – katedrala u Đakovu i konkatedrala u Osijeku.
Mreža interpretacijskih centara Međimurja od ove je godine bogatija za jedan izniman stalni postav: u Donjoj Dubravi otvorena je Palača međimurske popevke, interpretacijski centar posvećen dragulju naše baštine - međimurskoj popevki. U tijeku je rekonstrukcija i prenamjena Feštetićeva dvorca u Pribislavcu u interpretacijski centar, a krajem prošle godine pokrenut je projekt Međunarodnog centra kulturne baštine svetog Jeronima. U Splitsko-dalmatinskoj županiji počela je ove godine obnova dijela muzejskog kompleksa Pustinje Blaca, jednog od najvrjednijih lokaliteta hrvatske kulturne baštine. Projektom će se nekadašnja gospodarska zgrada, limunjera, prenamijeniti u suvremeni Posjetiteljski centar Eko muzeja Pustinja Blaca. U Osječko-baranjskoj županiji završen je projekt energetske obnove zgrade Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku. Šibensko-kninskoj županiji odobreno je ove godine za nastavak sanacije ovojnice Tvrđave svetog Nikole odobren iznos od 250.000 eura.
S gotovo 9.000 upisanih kulturnih dobara na oko 3,8 milijuna stanovnika, Hrvatska ima približno jedno registrirano kulturno dobro na svakih 425 stanovnika, odnosno oko 235 kulturnih dobara na 100.000 stanovnika.
Osim pomoći iz europskih fondova i nacionalnih sredstava za provedbu niza projekata i programa, Županije iz svojih proračuna izdvajaju sredstva za udruge i ustanove te programe, projekte i manifestacije, u čemu pomažu i gradovima i općinama, a neke sufinanciraju i filmsku industriju.
Splitsko-dalmatinska županija je tako, primjerice, ove godine osigurala 100.000 eura gradovima i općinama za sufinanciranje programa i projekata, 40.000 za sufinanciranje dokumentarnih filmova o kulturnoj i sportskoj baštini, a 8 tisuća za opremanje ustanova u kulturi.. Isti iznos od 100.000 za gradove i općine osigurala je i Istarska županija, a 132.300 eura za sufinanciranje proizvodnje kratkometražnih filmova, dok je za ulaganja na području kulture osigurala 1,1 milijun za Kuću orgulja u Sv. Lovreču Pazenatičkom, Kuću Istarske glazbe, za sanaciju Kaštela.. Ličko-senjska županija je lani za Program javnih potreba u kulturi udvostručila iznos na 50 tisuća eura, a isti je odobren i ove godine, Osječko-baranjska je izdvojila 7.500 eura za prijevoz i ulaznice učenika u HNK Osijek. Šibensko-kninska županija je za kulturne ustanove, udruge i druge organizacije ove godine dodijelila 152 tisuće eura, a za sufinanciranje programa i projekata javnih potreba u kulturi izdvojila je 215 tisuća eura.
No evo što kažu proračunski brojevi za prošlu godinu u 20 županija, odnosno bez Grada Zagreba. Najviše je za kulturu po stanovniku lani izdvojila Istarska županija (21,37 eura), Zadarska županija nešto više od 20 eura, blizu 17 eura Primorsko-goranska županija, Međimurska županija 15 eura i Osječko-baranjska 14 eura. Prvih pet je ujedno i samo izdvojilo više od 10 eura po stanovniku. Istih pet županija predvode i po izdvojenim sredstvima u proračunu za kulturu i jedine su koje su izdvojile više od 1 posto. Istarska je izdvojila gotovo 2 posto, nešto manje Zadarska, a nešto više od 1 posto Primorsko-goranska, Međimurska i Osječko-baranjska.
Čak je 17 županija, uključujući i Grad Zagreb, lani povećalo izdvajanja za kulturu, a kod dvije iznosi su ostali na istoj razini. Ne računa li se Grad Zagreb, sredstva za kulturu u 20 županija povećana su za oko 6,5 milijuna eura. Sa Zagrebom taj iznos znatno raste, pa je riječ o rastu od 43,7 milijuna eura.
U apsolutnom iznosu najveći rast proračuna za kulturu na godišnjoj razini imala je Splitsko-dalmatinska županija, za 1,7 milijuna eura, slijedi Primorsko-goranska s rastom od 1,3 milijuna, Zadarska za 823,4 tisuće eura, Istarska za 733,2 tisuće i Osječko-baranjska za 680,1 tisuću eura. U relativnom iznosu najviše su sredstva povećale: Ličko-senjska županija za preko 200 posto, Splitsko-dalmatinska za 69 posto, Požeško-slavonska za 50 posto, Šibensko-kninska za 45 posto i Primorsko-goranska za nešto više od 42 posto.
Nakon potresa obnavljaju se ili su obnovljene zgrade kulturne baštine. U Zagrebačkoj županiji obnovljen je tako, primjerice, Gradski muzej Jastrebarsko s Gradskim centrom za kulturu, Muzej Sveti Ivan Zelina, Dvorac Oršić u Jakovlju, Vila Alnoch s muzejskom namjenom u Samoboru, dovršena je obnova Dvorca Kerestinec s novom zbirkom i depoima Hrvatskog državnog arhiva preko puta… U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji među ostalim Muzej Čazme, barokna zgrada Starog zatvora, Gradski muzej Bjelovar te Sokolski dom… Brodsko-posavska županija dobila je obnovljenu zgradu Gradskog magistrata u Slavonskom Brodu u kojoj se nalazi Muzej Brodskog Posavlja i Gradskog muzeja u Novoj Gradiški te Spomen Galerije Ivana Meštrovića u Vrpolju. U Karlovačkoj županiji obnovljen je Gradski muzej Karlovac i zgrada Hrvatskog doma te kuća Slavka Mihalića sa zbirkom. U Koprivničko-križevačkoj županiji Gradski muzej Križevaca, a završena je obnova zgrade bivše sinagoge u Križevcima koja postaje prezentacijsko-turistički javni prostor. U Krapinsko-zagorskoj županiji obnovljen je Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici s Muzejom seljačkih buna i sjedištem Muzeja Hrvatskog Zagorja, a Dvorac Stubički Golubovec obnovljen je za potrebe znanstveno-edukacijskog centra županije, Pučko otvoreno učilište, rodna kuća Janka Leskovara sa zbirkom u Pregradi, Dvorac Kulmer pokraj Krapine obnovljen je za smještaj Hrvatskog državnog arhiva. U Međimurskoj županiji djelomično je obnovljen Stari grad Čakovec u kojem djeluje Muzej Međimurja.
U Sisačko-moslavačkoj županiji, najpogođenijoj petrinjskim potresom, obnavlja se upravna zgrada Gradskog muzeja Sisak, Stari grad Sisak te Gradska galerija Striegl. Završena je i obnova Galerija Krsto Hegedušić u Petrinji, a do danas su otvoreni i u funkciji Holandska kuća u Sisku te Muzej Moslavine Kutina u Dvorcu Erdődy. Prenamjenom dijela obnovljenih zgrada javne namjene osigurani su dodatni prostori za muzejsko-galerijske aktivnosti: Gradska munjara Sisak prenamijenjena u Centar znanja i planetarij Munjara, a zgrada Gradske munjare Petrinja u Kavanu s multimedijalnim centrom u Petrinji, Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije nalazi se u zgradi bivšeg zatvora u Sisku, a Kurija Oberhofer - Hangiu Čigoču imat će i interpretacijsko-izložbene programe. Obnavlja se Kurija obitelji Keglević u Kratečkom koja je prenamijenjena u Centar baštine Sisačko-moslavačke županije. Petrinjska Gradska knjižnica i čitaonica sada se nalazi u obnovljenoj zgradi Prve osnovne škole Petrinja, a Centar za mlade „Laura“, nazvan u spomen na djevojčicu Lauru Cvijić, najmlađu žrtvu petrinjskog potresa nalazi se u prenamijenjenoj tvorničkoj zgradi.
Izvor: Župan.hr