Priča počinje u radničkim pokretima s kraja 19. stoljeća. Još 1857. tekstilne radnice u New York izašle su na ulice tražeći bolje uvjete rada i dostojanstvenije plaće. Početkom 20. stoljeća prosvjedi su postajali sve masovniji, a 1908. godine 15 tisuća žena marširalo je New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Nedugo zatim, 1911. godine, dogodio se tragičan požar u tvornici Triangle Shirtwaist u kojem je poginulo više od 140 radnica. Taj je događaj snažno odjeknuo u javnosti i ubrzao promjene u radnom zakonodavstvu.
Jedna od žena koja je obilježila početke Dana žena bila je Theresa Serber Malkiel. Rođena u Ukrajini, kao tinejdžerica se preselila u Sjedinjene Američke Države i zaposlila u tekstilnoj industriji. Vrlo brzo uključila se u sindikalni i politički rad te osnovala Sindikat krojačica u New Yorku. Vjerovala je da se žene moraju same izboriti za svoja prava i da bez njihova punog angažmana nema ni stvarne društvene promjene. Upravo je ona 1909. godine, kao članica Socijalistička partija Amerike, predložila obilježavanje Nacionalnog dana žena. Prvi put je obilježen 28. veljače 1909. u New Yorku i bio je preteča današnjeg Međunarodnog dana žena.
Godinu dana kasnije, na konferenciji u Kopenhagen pod okriljem Socijalistička internacionala, njemačka aktivistica Clara Zetkin predložila je da se Dan žena obilježava svake godine na međunarodnoj razini. Datum u početku nije bio strogo određen, ali je 8. ožujka s vremenom postao simbol borbe žena za politička i radnička prava.
Posebno važan trenutak dogodio se 8. ožujka 1917. u Petrograd, kada su žene izašle na ulice tražeći kruh i mir. Prosvjedi su potaknuli val događaja koji su doveli do velikih političkih promjena u Rusija, a ženama je ubrzo priznato pravo glasa. Nakon toga Dan žena u nekim je državama postao i službeni praznik.
Tijekom 20. stoljeća obilježavanje je u pojedinim zapadnim zemljama oslabjelo, dijelom zbog povezivanja s lijevim političkim pokretima. No drugi val feminizma 1960-ih ponovno je oživio 8. ožujka kao dan borbe i solidarnosti. Konačnu globalnu potvrdu dao je 1975. godine Ujedinjeni narodi, kada su službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena.
Danas 8. ožujka nije samo simbol prošlih borbi nego i podsjetnik da ravnopravnost nije završena priča. U mnogim gradovima diljem svijeta organiziraju se marševi i inicijative, a u Zagreb se od 2016. održava Noćni marš kojim se upozorava na nejednakosti i diskriminaciju žena u društvu.
Županica Osječko-baranjske županije, Nataša Tramišak, dala je svoj uvid o važnosti osnaživanja žena i ženskog leadershipa:
Osnaživanje žena i razvoj ženskog liderstva važni su preduvjeti za izgradnju pravednijeg, ravnopravnijeg i uspješnijeg društva. Žene danas sve snažnije sudjeluju u donošenju odluka u javnom, političkom i gospodarskom životu, a njihova perspektiva, znanje i iskustvo donose dodatnu vrijednost procesima upravljanja i razvoja zajednice. Posebno je važno stvarati okruženje u kojem će djevojke i mlade žene imati priliku razvijati svoje potencijale, graditi samopouzdanje i preuzimati odgovorne uloge u društvu.
Jačanje ženskog liderstva nije samo pitanje ravnopravnosti, već i pitanje kvalitetnijeg upravljanja i održivog razvoja društva u cjelini. Društvo koje koristi potencijal svih svojih članova - i žena i muškaraca - snažnije je, otpornije i spremnije za buduće izazove jer kada žene i muškarci rade zajedno i u timu i s istim ciljevima - postižu najbolje rezultate. Takvim pristupom, ravnopravnost postaje najizraženija jer upravo su takvi timovi najpotrebniji i najkorisniji društvu u cijelosti.
Na razini lokalne i regionalne samouprave, posebno je važno osigurati jednake prilike za žene u javnom životu, poticati njihovo sudjelovanje u procesima odlučivanja te promovirati primjere uspješnih žena koje svojim radom doprinose razvoju zajednice.
Međunarodni dan žena zato je više od datuma. To je podsjetnik na hrabrost žena koje su ustale kada je to bilo najteže i poticaj da se i danas nastavi graditi pravednije i ravnopravnije društvo.
Mi smo ponosni i na hrvatske predstavnice koje danas svojim radom, odgovornošću i vodstvom pokazuju da je politička ravnopravnost ostvariva kada iza nje stoje znanje, predanost i hrabrost.
O važnosti ravnopravnog sudjelovanja žena u društvu govorila je i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić:
„Ravnopravno sudjelovanje žena u svim područjima - od gospodarstva, znanosti, zdravstva i politike do svih drugih sfera društva ključno je za održiv razvoj zajednice. Jačanje ženskog liderstva ne znači samo povećanje broja žena na vodećim pozicijama, već i izgradnju društva koje prepoznaje, potiče i cijeni njihov doprinos. Žene svojim znanjem i predanošću često donose nove perspektive i drugačije pristupe rješavanju izazova s kojima se suočavamo, stoga je važno stvarati okruženje koje će ženama pružiti podršku, prilike za razvoj i prostor za preuzimanje odgovornijih uloga.
Ključno je nastaviti graditi društvo koje potiče ravnopravnost, međusobnu podršku i jasno se suprotstavlja svakom obliku diskriminacije. Samo zajednica koja prepoznaje i koristi potencijal svih svojih članova može graditi snažnu, uključivu i prosperitetnu budućnost.“
Svoj pogled na položaj žena u društvu i izazove s kojima se susreću u profesionalnom i obiteljskom životu podijelila je i županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin:
„Nerado računam i gledam omjer žena i muškaraca, budući da smatram kako je najvažnije da se posao obavi kvalitetno i stručno.
Spol bi trebao biti nevažan, jer jedini kriteriji uspjeha su rad, znanje, stručnost i poštenje. Međutim, tradicionalno, još i dalje, prevladavajuća su očekivanja da je žena ta koja preuzima veći dio obiteljskih i roditeljskih obveza, posebno u ranoj dobi djeteta. Tada žena počinje balansirati, a nekad i birati između karijere i obitelji. Tu je potrebna podrška šire obitelji, ali i društva u cjelini, primjerice dostupni vrtići i škole u jednoj smjeni. Mi u Karlovačkoj županiji upravo na tome sustavno radimo. Kad govorimo o ženama na poziciji moći, o ženama lidericama, čini mi se da je ključna razlika u tome što žena na poziciji moći, bilo da govorimo o korporativnom svijetu ili o politici – mora dokazivati svoju inteligenciju i sposobnosti i mora graditi autoritet. Muškarcu na poziciji moći autoritet se gotovo pa podrazumijeva. Na njemu je da ga očuva i potvrdi.
Moja poruka djevojčicama i ženama je: vjerujte u svoju stručnost, nemojte se bojati preuzeti inicijativu i podržite jedna drugu.“