Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • Šest hrvatskih prehrambenih proizvoda na listi europskih proizvoda kojima je olakšan pristup kineskom tržištu

Šest hrvatskih prehrambenih proizvoda na listi europskih proizvoda kojima je olakšan pristup kineskom tržištu

Baranjski kulen, Dalmatinski i drniški pršut, Lički krumpir, Dingač i Neretvanska mandarina, hrvatskih je šest prehrambenih proizvoda koji su se našli na listi od 100 europskih proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom koje je Europska komisija službeno objavila kao proizvode koji će biti posebno označeni i privilegirani u trgovanju sa Kinom.

Recipročno, Europska komisija je objavila i listu 100 kineskih proizvoda koji će biti priznati i preporučeni na tržištu Europske unije. Na europskoj listi su, između ostalih, francuski šampanjac, grčki feta sir, talijanski parma pršut i mozzarella, irski viski, portugalski porto..., a na kineskoj listi to su proizvodi od riže i grahorica i povrća koje europsko tržište već poznaje dugi niz godina.

Vijest o uvrštenju čak dva hrvatska pršuta na listu od 100 europskih proizvoda kojima je olakšan pristup kineskom tržištu Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta dočekao je sa zadovoljstvom.

„Ova vijest je dobar vjetar u leđa hrvatskim proizvođačima koji su proteklih godina uložili velika sredstva u proširenje proizvodnje upravo iz razloga velike potražnje za izvoz. Uložilo se i u razvoj domaće sirovine poput Grupacije Pivac koja ima sve više domaćih butova iz Vajde. Sada će se i pregovori koji su imali sa Kinom, Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama oko izvoza pršuta i drugih zaštićenih suhomesnatih proizvoda moći lakše realizirati”, kaže Ante Madir.

Miodrag Komlenić, predsjednik Ispred Udruge proizvođača kulena „Baranjski kulen” kaže kako je ulazak „Baranjskog kulena” u 100 zaštićenih proizvoda koji su obuhvaćeni sporazumom koji su potpisale Kina i Europska unija za proizvođače „Baranjskog kulena” dokaz kvalitete proizvoda i potencijala za razvoj na nova tržišta.

Udruga Baranjski kulen osnovana je 2007., a već godinu poslije započela je proces zaštite baranjskog kulena “kao najvrednijeg suhomesnatog proizvoda”. Tek nakon osam godina, uspjeli su ga zaštititi na nacionalnoj, a potom i na razini Europske unije. Unatoč dugotrajnom procesu zaštite, valja reći kako je upravo „Baranjski kulen” jedan od prvih hrvatskih proizvoda zaštićenih u Europskoj uniji. Međutim, samo dva proizvođača u Baranji imaju oznaku na svom proizvodu „zaštićeno geografsko porijeklo”. To su Tvrtka Belje sa sjedištem u Kneževim vinogradima i Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) Matijević iz baranjskog mjesta Suza.

 

Tekst i foto: croatian.cri.cn