Novosti / Hrvatska zajednica županija

Stambena kriza nema isto lice u svim dijelovima Hrvatske. U turistički snažnoj Zadarskoj županiji jedan je od najvećih izazova pomoći mladim obiteljima da, unatoč visokim cijenama nekretnina, kupe, izgrade ili dograde vlastiti dom. Zagreb, s druge strane, ima oko 350.000 stambenih jedinica, ali i desetke tisuća praznih stanova, snažan kratkoročni najam te relativno malen fond stanova kojima Grad može izravno provoditi svoju stambenu politiku.

Upravo su ta dva pristupa predstavljena kao primjeri konkretnih odgovora na problem stanovanja. Program „Tu sam rođen“ Zadarske županije predstavio je Ante Sjauš, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam, dok je projekte i stambenu politiku Grada Zagreba predstavio zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.

Županija pet godina pomaže otplaćivati prvi stambeni kredit

Zadarska županija problemu je pristupila vrlo izravno - umjesto izgradnje vlastitih stanova odlučila je mladim obiteljima pomoći u otplati kredita za nekretninu u kojoj će živjeti.

Program „Tu sam rođen“, pokrenut u travnju 2026. godine, zamišljen je kao demografska mjera kojom se mladima želi olakšati kupnja prve nekretnine, ali i potaknuti njihov dugoročni ostanak u Zadarskoj županiji. Potpora se može koristiti pri kupnji, izgradnji ili dogradnji doma.

- Željeli smo mladim obiteljima izravno smanjiti financijski teret stambenog kredita. Nije nam cilj samo pomoći pri kupnji nekretnine, nego stvoriti uvjete da ljudi ovdje ostanu, osnuju ili prošire obitelj i dugoročno žive u Zadarskoj županiji. Interes koji bilježimo pokazuje da smo prepoznali stvarnu potrebu - pojasnio je Sjauš.

Program je namijenjen podnositeljima zahtjeva mlađima od 45 godina, a nekretnina mora biti na području Zadarske županije. Obitelj pritom ne smije imati drugu nekretninu prikladnu za stanovanje, a poseban poziv otvoren je i za samohrane roditelje.

Visina potpore ovisi o broju članova obitelji. Dvočlana obitelj može dobiti 210 eura mjesečno, tročlana 250, četveročlana 280, dok obitelj s petero ili više članova dobiva 300 eura mjesečno. Samohranim roditeljima također je predviđena maksimalna potpora od 300 eura. Subvencija traje pet godina, što znači da, primjerice, obitelj koja ostvaruje najviši iznos u tom razdoblju može dobiti ukupno 18.000 eura pomoći.

Županija je u program uključila pet banaka, pri čemu su za korisnike programa ponuđene i povoljnije kamatne stope od standardnih stambenih kredita. Do trenutka predstavljanja programa pristiglo je 39 zahtjeva, od kojih su 33 pozitivno ocijenjena, a iznosi odobrenih kredita kretali su se od 70.000 do gotovo 330.000 eura.

Važno je, naglasio je Sjauš, da program nije ograničen samo na grad Zadar i obalno područje. Upravo suprotno, dostupan je obiteljima na području cijele županije, što mu daje i dodatnu demografsku dimenziju. Problem stanovanja u samom Zadru, na otocima ili turistički atraktivnoj obali nije jednak onome u zaleđu, ali zajednički nazivnik ostaje isti - mladima treba omogućiti da ondje gdje žele živjeti mogu riješiti osnovno stambeno pitanje.

Praznih stanova više nego što iznosi stambeni jaz

Zagreb se nalazi pred potpuno drukčijim problemom. Grad ima oko 350.000 stambenih jedinica, od kojih je oko 90 posto u privatnom vlasništvu. No Korlaet je upozorio da to ne znači da je i 90 posto Zagrepčana vlasnik nekretnine. Prema podacima koje je iznio, vlasništvo je koncentrirano kod znatno manjeg dijela građana.

Grad Zagreb raspolaže s oko 6.500 vlastitih stanova, odnosno približno 2,5 posto ukupnog stambenog fonda. Istodobno, prema podacima HEP-a koje je Korlaet predstavio, u Zagrebu je oko 55.000 praznih stambenih jedinica. Procijenjeni stambeni jaz iznosi oko 38.000 stanova, što znači da je broj praznih stanova čak i veći od procijenjenog manjka stanova potrebnih za stabiliziranje tržišta.

- Kada usporedimo 55.000 praznih stanova sa stambenim jazom od 38.000 jedinica, vidi se da odgovor na zagrebačku stambenu krizu ne može biti samo nova gradnja. Naravno da moramo graditi i povećavati gradski fond, ali moramo pronaći i učinkovit način kako postojeće prazne stanove vratiti u funkciju stanovanja - rekao je Korlaet.

Dodatni problem je odnos kratkoročnog i dugoročnog najma. Prema podacima iz prezentacije, omjer je približno pet prema jedan u korist kratkoročnog najma, koji je osobito koncentriran u središtu Zagreba. Korlaet je upozorio da takav trend mijenja karakter gradskog središta jer stanovi namijenjeni turistima postupno istiskuju dugoročno stanovanje. Grad zato, uz gradnju, pokušava djelovati i regulatornim mjerama.

Tri odluke kojima Grad pokušava promijeniti smjer

Zagreb je posljednjih godina donio tri odluke koje Korlaet smatra važnima za stambenu politiku. Nova Odluka o najmu stanova objedinjuje socijalni i priuštivi najam, pri čemu su najamnine kod priuštivog modela povezane s prihodima kućanstva, a sustav bodovanja dodatno ide u korist mladih i mladih obitelji.

Druga važna promjena odnosi se na prodaju gradskih stanova. Grad je odlučio sačuvati stambeni fond te će se gradski stanovi ubuduće prodavati samo iznimno, primjerice kada su u toliko lošem stanju da se ulaganje ne isplati, kada nemaju obilježja samostalnog stana ili kod pojedinih zakonom propisanih slučajeva.

Treća mjera usmjerena je prema turističkom najmu. Paušalni porez za iznajmljivanje povećan je s 40 na 280 eura po ležaju godišnje, što je zakonski maksimum.

Korlaet se kritički osvrnuo i na državni model aktiviranja praznih stanova novcem iz javnog sustava. Grad Zagreb zagovara drukčiji pristup - snažnije porezno destimuliranje višestrukih nekretnina koje stoje prazne. Tu je riječ o političkom stavu zagrebačke gradske vlasti, a ne o jedinom mogućem modelu aktiviranja praznog fonda.

Podbrežje, Borovje i Klara: više od tisuću novih gradskih stanova

Uz mjere kojima želi očuvati i bolje koristiti postojeći fond, Grad planira i novu gradnju. Na tri najveće lokacije planirano je ukupno 1.150 stanova. Na Podbrežju 300 stanova u zgradi A11 i još 150 u budućoj zgradi A2, na Borovju 600 te u Svetoj Klari oko 100 stanova. Kada se pribroje i manje pojedinačne lokacije, riječ je o stambenom kapacitetu za više od 3.500 ljudi.

Podbrežje je trenutačno najdalje odmaklo. Zgrada A11 ima 288 stanova, dok se priprema još jedna zgrada sa 150 stanova koja bi, osim stanovanja, trebala imati i zajedničke prostore za druženje stanovnika.

U Borovju je planirano naselje manjeg mjerila sa 600 stanova, dok je projekt u Svetoj Klari nastao kroz međunarodni arhitektonski natječaj Europan 18. Tamo je planirano naselje niske gustoće s približno stotinu stanova, uz park i već izgrađeni vrtić.

Grad planira koristiti i manje pojedinačne lokacije. Na Remizi, primjerice, postojeću dotrajalu montažnu zgradu namjerava zamijeniti novom zgradom s oko 20 stanova.

Dva modela, isti cilj

Zadarska županija i Zagreb pokazuju koliko stambena politika ovisi o lokalnom kontekstu. Zadarska županija nema ambiciju postati veliki javni najmodavac, nego novcem iz proračuna izravno smanjuje teret stambenog kredita mladim obiteljima. Zagreb, s druge strane, pokušava povećati javni fond, zaustaviti njegovu prodaju, regulirati način dodjele stanova i graditi nova naselja, ali istodobno upozorava da bez aktiviranja desetaka tisuća postojećih praznih stanova sama nova gradnja neće riješiti problem.