Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • Izbor najboljeg EU projekta: Razvoj inovacija na području bioekonomije u dunavskoj regiji – Made in Danube Vukovarsko-srijemske županije

Izbor najboljeg EU projekta: Razvoj inovacija na području bioekonomije u dunavskoj regiji – Made in Danube Vukovarsko-srijemske županije

Ukupna vrijednost projekta  bila je 14.373.639,00 kuna, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava  12.217.593,15 kuna, a vlastita sredstva 2.156.045,85 kuna.

Made in Danube – Transnacionalna suradnja s ciljem transformacije znanja u utržive proizvode i usluge za održivo dunavsko društvo budućnosti projekt je s kojim je Vukovarsko-srijemska županija, unutar kategorije Doprinos znanosti i inovacijama, ušla u finale našeg velikog izbora za najbolji županijski EU projekt.

Projekt se je provodio u 10 podunavskih zemalja – Hrvatska, Njemačka, Rumunjska, Austrija, Mađarska, Ukrajina, Moldavija, Slovačka, Srbija, Slovenija, započeo je 1. siječnja 2017. godine, a završio 30. lipnja 2019. godine.

Ukupna vrijednost projekta  bila je 14.373.639,00 kuna, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava  12.217.593,15 kuna, a vlastita sredstva 2.156.045,85 kuna.

Glavni cilj projekta je bio poboljšanje uvjeta za suradnju između tvrtki, znanstveno-istraživačkih institucija i javnih tijela u području bioekonomije temeljene na inovacijama, koji će se ugraditi u  proizvode i usluge, na način da lokalno znanstveno znanje bude dostupno na transnacionalnoj razini i da se ostvari dugoročni prijenos znanja, inovacija i tehnologije u dunavskoj regiji. Navedeni cilj je realiziran putem quadruple helix pristupa.

Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić

Kroz projekt je potpisano 15 Inovacijskih partnerskih sporazuma i razvijena su 3 inovacijska e-alata – tehnološke ponude, tehnološki zahtjevi i analiza inovacijskog potencijala, što omogućava identificiranje potreba uključenih tvrtki, kao i dostupnost znanja lokalne i nacionalne razine, na razini konzorcija od 10 zemalja projekta, izrađeno je 30 tehnoloških ponuda i 28 tehnoloških zahtjeva i dodano na platformu sa slobodnim pristupom (dionici iz sva 3 sektora se mogu prijaviti i na taj način tražiti poslovne partnere za suradnju), ostvarena je suradnja 40 tvrtki sa znanstveno-istraživačkim institutima (potpisani sporazumi o suradnji), nadalje, provedena je analiza stanja vezano uz inovacijski potencijal (provedeni intervjui s poduzetnicima, istraživačkim institucijama i  regionalnim tijelima javne vlasti), provedena je analiza inovacijskog potencijala poduzetništva (prikupljeni tehnološki zahtjevi, identificirane tehnološke ponude, provedeni upitnici inovacijskog potencijala), izrađena Zajednička strategija za prijenos znanja u utržive proizvode i usluge za 3 regionalne inicijative – 3 Lokalna akcijska plana (pametna poljoprivreda, biogoriva/bioenergija i drvni sektor) te je osnovana Dunavska transnacionalna mreža bioekonomije u dunavskoj regiji.

Kontinuirano se provodi ažuriranje popisa zadataka u Lokalnim akcijskim planovima i održavanje ostvarenih kontakata znanstvene suradnje. Na taj način će se doprinijeti konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u jugoistočnoj podunavskoj regiji i stvoriti značajne promjene za cijelo područje, podržavajući regionalne strategije pametne specijalizacije.

Provedene su i brojne edukacije u okviru projekta vezane uz inovacije u bioekonomiji, a dionici iz znanstveno-istraživačkog sektora usvojili su pretpostavke za stvaranje inovativnih rješenja, istovremeno jačajući i razvijajući viziju, znanja, vještine i sposobnosti potrebne za suočavanje s aktualnim i novim izazovima u sektoru inovacija u bioekonomiji.

U okviru provedbe projekta izrađene su spomenute 3 pilot inicijative iz područja bioekonomije, od kojih je jedna Lokalni akcijski plan za održivo šumarstvo, kojeg je provela Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije, a koji predviđa i nakon završetka projekta provedbu aktivnosti u okviru razvoja šumarstva i drvno-prerađivačkog sektora.

Taj sektor naime dobiva u Vukovarsko-srijemskoj županiji posebnu važnost kroz internacionalizaciju poslovanja malih i srednjih poduzetnika s područja županije, a između tvrtki i znanstveno-istraživačkih instituta s područja dunavske regije u okviru projekta potpisano je 5 Inovacijskih partnerskih sporazuma i 16 Sporazuma o suradnji između tvrtki u drvnom sektoru.

Iz navedenih 5 Inovacijskih sporazuma o suradnji, kao doprinos razvoju novih proizvoda, izrađena je studija vezana uz razvoj novog  proizvoda od drva – inovativna radna drvena stolica, dizajn namještaja s dodanom vrijednošću, studija o primjeni novih načina revitalizacije hrastovih šuma, studija izvodljivosti izgradnje Centra za lovstvo i šumarstvo i Marketing plan za drvni klaster Slavonski hrast.

Provedenim aktivnostima i Lokalnim akcijskim planom (LAP) za drvni sektor povećano je korištenje obnovljivih izvora energije u Slavoniji, potaknula se šira javnost na razvoj i korištenje novih tehnologija i inovacija u drvnoj industriji, te pametno i održivo korištenje lokalnog sirovog drvnog materijala.

Također je važna uloga projekta bila edukacija civilnog društva, stručne i šire javnosti o inovacijama i mogućim rješenjima problema u drvnom sektoru na regionalnoj razini. Radionice su pridonijele jačanju veza s civilnim društvom za bolje prihvaćanje znanstvenih rezultata i komercijalni uspjeh inovativnih ideja i proizvoda. Inovativni oblik održavanja radionice u neformalnom okruženju je dočekan s oduševljenjem od strane sudionika, što je doprinijelo i boljoj vidljivosti projekta i njegove teme.

Projektom je predviđen daljnji razvoj e-alata DTIC (Dunavska transnacionalna suradnja na polju inovacija). DTIC e-alat je specijalizirana internetska platforma koju mogu koristiti sudionici koji rade u području bioekonomije u Podunavlju, zainteresirani za prijenos istraživanja i inovacija u primjenjiva i na tržištu uspješna rješenja. Instrument je dostupan svakom zainteresiranom potencijalnom korisniku putem adrese http://www.muri.utcluj.ro/tin-etool/index.php?page=login

Među najvažnijim značajkama platforme korisnici će moći prezentirati svoju ponudu znanja i objaviti zahtjeve koji odgovaraju njihovim interesima i mogućnostima. Oni će moći uspostaviti partnerstva putem interneta i započeti izravnu suradnju ili zajedničku uključenost u projektne konzorcije. Analiza inovacijskih  potencijala, kao i alati tehnološka ponuda / zahtjevi izravno su integrirani u platformu. Također će se u okviru platforme nalaziti instrumenti za pomoć u jačanju suradnje u okviru lokalnih akcijskih planova, poput audio konferencija i nadzora projekata.

Radi bolje povezanosti s razvojem na polju bioekonomije, platforma ima specijalizirani odjeljak s informacijama o projektu, LAP-ovima, specifičnim alatima koje je razvio projekt Made in Danube, kao i prodajnim mjestima za promociju i širenje. Uz kontinuirano ažuriranje i dosljednu upotrebu, platforma će korisničkim organizacijama ponuditi brzu i učinkovitu vezu s mrežom partnera i znanje koje bi im moglo pomoći da budu konkurentniji i bolje ostvare svoje misije i imaju veći utjecaj.

Na taj način, e-alat može imati značajan utjecaj na razinu i kvalitetu transnacionalne suradnje u inovacijama, istraživanju i transferu tehnologije u Podunavlju i poslužiti kao model dobre prakse u drugim regijama EU.

Partnerska struktura projekta Made in Danube uključila je 15 partnera i 3 pridružena partnera iz 10 zemalja dunavske regije, što govori o širokom teritorijalnom obuhvatu projekta.

Nositelj projekta je Steinbeis-Europa-Zentrum iz Njemačke, a partneri Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije, Tehničko sveučilište Cluj – Napoca, Rumunjska, Sveučilište u Novom Sadu, Fakultet tehničkih znanosti, Srbija, Centar za društvene inovacije, Austrija, Udruga panonske poslovne mreže, Mađarska, IPA poslovni inkubator, Rumunjska, Udruženje Slovačkih klastera, Slovačka, Bay Zoltán institut za primijenjena istraživanja, Mađarska, Komora gospodarstva i industrije u Budimpešti, Mađarska, Sveučilište prirodnih znanosti, Austrija, Sveučilište u Mariboru, Slovenija, Slovačko poljoprivredno sveučilište, Slovačka, Nacionalna uprava za znanstvena istraživanja i inovacije, Rumunjska, Udruženje industrije Baden-Württemberga, Njemačka, Institut za probleme tržišta i gospodarsko-ekološka istraživanja, Ukrajina, Organizacija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, Moldavija te Ministarstvo gospodarstva, rada i stanovanja Baden-Württemberga, Njemačka.