Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • Intervju s predsjednikom Hrvatske zajednice županija

Intervju s predsjednikom Hrvatske zajednice županija

S predsjednikom Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninskim županom razgovarao je novinar Šibenskog portala Mario Marotti. Intervju prenosimo u cjelosti, a možete ga pronći na ovoj poveznici.

Važna novost u ovoj godini su pripreme za preuzimanje poslova Ureda državne uprave koji od 2020. više neće postojati. Je li županijska uprava spremna za to?

U Hrvatskoj zajednici županija za to smo se borili za vrijeme mog pa i Tolušićevog mandata. Uvijek smo isticali da, kao regionalna samouprava, trebamo postati konkretna samouprava s jasnim nadležnostima. Sva naša traženja dodatnih poslova su počinjala vraćanjem poslova državne uprave pod okrilje županijske administracije jer su negdje do 2000. godine i bili njezin sastavni dio. Sad se ‘vraća dite materi’, odnosno sve one usluge za građane upravnog karaktera vezane za lokalnu sredinu obavljat će se u županijskoj upravi.

Time ćete bez sumnje ojačati poziciju županija i vjerojatno u zaborav poslati ideju regionalizacije.

To su nekakve nuspojave, a naša prvenstvena želja je da budemo, u konkretnom smislu, servis građanima. Dakle, želimo više posla koji ćemo obavljati kvalitetnije i brže nego što je to radila država i mislimo da to možemo. To smo već dokazali i u lokacijskim i građevinskim dozvolama te poslovima zaštite okoliša koje smo preuzeli od države prije par godina. Samim time zatvaramo priču o drukčijem preustroju u regionalnom smislu kojega su neki zagovarali. Bile su to nečije političke platforme, nečije su krenule biti pa su se izvitoperile u nešto drugo. Govoreći o SDP-u i o Mostu i o sličnim političkim opcijama, oni su imali neke druge ideje, netko je bio tvrđi u tom, neko manje tvrd, netko je mislio da zna što želi, ali sve te priče smo zaključili s prijenosom dijela poslova državne uprave na županiju. U svemu tome bitnu ulogu igra politika jer nema nekog jasnog matematičkog, ekonomskog ili bilo kojeg drugog modela koji bi ukazao što trebate napraviti, već je to splet svega što čini vaše specifičnosti i političkog opredjeljenja da se ide baš u tom smjeru. Mi imamo premijera i Vladu koji su to prepoznali i to je fantastično.

Planirate li nova zapošljavanja, odnosno preuzimanje zaposlenika Ureda državne uprave kojih je sada skoro stotinu?

Nije poanta u novom zapošljavanju, nego da budemo bolji, brži, racionalniji i da imamo motiviranije ljude te da bolje organiziramo posao koji bi oni trebali kvalitetnije obavljati. Država radi napore da u početku ne ispadne da će svi ti poslovi, gledajući plaće, koštati 70 milijuna više nego što sada koštaju. Ljudi, kad budu prešli na naš platni spisak, će imati veću plaću nego što imaju dosad i bit će motiviraniji za rad. Paralelno država osmišljava kako neke ljude motivirati na raniji odlazak u mirovinu, a tijekom ove godine bit će i prirodnog odljeva. Sukus priče je da, kada preuzmemo te poslove, nemamo veći trošak za plaće od dosadašnje administracije.

Za koje još poslove mislite da moraju biti ‘spušteni’ županijama i spremni ste ih preuzeti?

Do sada se niz zakona reflektirao u decentralizacijskom smislu, ali o njima se nije toliko pričalo kao o ovom preuzimanju poslova državne uprave. Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem već je s državne agencije spušteno na lokalnu i regionalnu samoupravu, dobar dio državne imovine koja je bila u funkciji zdravstva, školstva i sličnih djelatnost prešla je u vlasnost gradova i općina. Kod državne imovine očekujemo daljnju razradu, prvenstveno po pitanju građevinskih područja, poput bivših vojarni i sličnih prostora. Zakon o regionalnom razvoju dao je veliku ulogu županijskim razvojnim agencijama u pripremi cijele baze projekata kao podloge za novu financijsku omotnicu u pregovorima s Europskom unijom. Jedan od najbitnijih je i Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave koji je omogućio općinama i gradovima daleko veće prihode. Tako je i Šibensko-kninska županija temeljem drugačije raspodjele poreza na dohodak u 2018. godini, po još nepotpunim podacima, uprihodovala 16 milijuna kuna više nego godinu prije. To je više od 30 posto novih sredstava od izvornog proračuna. Taj dodatni prihod na razini Hrvatske u općinama, gradovima i županijama je preko dvije milijarde kuna, a to nam omogućuje bolje korištenje europskih sredstava uz koja uvijek ide i naše sufinanciranje.

Ono što još čekamo je socijalni dio priče. Nema logike da su centri za socijalnu skrb pod direktnom ingerencijom države uz transfer koji se obavlja kroz naš proračun. U zdravstvu definitivno očekujemo veću ulogu, prvenstveno kod općih bolnica, kao što očekujemo i promjene u školstvu. Ministrica Divjak očekuje da se mi konkretnije uključimo u opremanje škola i sufinanciranje udžbenika, a mi očekujemo da nas država prepozna, ne samo kao osnivača, već i kao upravljača škola jer ne možete biti vlasnik, niti gazda ikome, ako nemate adekvatan broj ljudi u upravljačkim tijelima. Danas mi kao osnivači u tim upravljačkim tijelima od sedam članova imamo tri.

Vi stalno tražite više posla za županiju, a oporba malo-malo pa vas prozove da ste umorni. Jeste li se umorili?

To valjda tako ide kad ste toliko dugo na pozicijama kao što sam ja i moja politička opcija, a u županiji smo od kad je nove hrvatske države. Možda je to jedan način borbe da se pokaže građanstvu da bi tu nešto trebalo mijenjati, da je vrijeme. Međutim, za promjene treba sadržaj, a mislim da mi taj sadržaj stvaramo. Osobno, daleko sam još od umora.

Ponekad se, prateći vaše aktivnosti, može učiniti da ste jako angažirani u Hrvatskoj udruzi županija. Stvarate li time prostor za novi korak u političkoj karijeri?

Ne. Teško je planirati bilo što u politici. Politika je čudna djelatnost u kojoj se zna nešto okrenuti preko noći i teško je tu sustavno planirati, pogotovo svoj politički put koji se jednostavno događa onako kako se poklope kockice. Sastavni dio tih kockica sam i ja, ali i puno ljudi i situacija koje mogu biti nevezane za moju osobnost. Moj rad u Zajednici županija je prvenstveno za dobro Šibensko-kninske, a i svih ostalih županija. Ne opterećuje me to drastično i moj posao župana ne pati zbog toga.

Niste mi konkretno odgovorili na pitanje o novom političkom koraku. Nije više tajna da u ovoj godini očekujete prinovu, a u svibnju su izbori za Europski parlament. Bi li vam to bile dvije prevelike obaveze istodobno?

Moj politički angažman kroz Europski parlament stvar je koja još stranački nije zrela da bi se o njoj razmatralo osim mog prihvaćanja tako nečega, ako se takvo što dogodi. Ali ima ih puno koji žele. Dijete i angažman u Europskom parlamentu bile bi mi dvije slatke obveze, ali dopustimo da se dogodi i jedna i druga pa ćemo onda biti pametniji u tom dijelu priče.

Ponosni ste na projekt revitalizacije tvrđave sv. Nikole. Taj četvrti biser fortifikacije Šibenika obnavljat će se, u smislu buduće namjene i sadržaja na njoj, potpuno drugačije od tri tvrđave na kopnu. Zašto?

Htjeli smo zaštititi tu tvrđavu i staviti je pod okrilje UNESCO-a tako da model obnove nismo mogli birati već nam je nametnut zbog strogih kriterija projekta obnove venecijanski utvrda koji su potegli Talijani i svaka im čast na tome. Mnogi to pokušavaju postići godinama, a ovaj projekt je upalio iz prve. UNESCO zaštita podrazumijeva puno strože kriterije u obnovi tako da nije samo bitno ono što mi želimo na tvrđavi. Sadržajno tvrđava neće doživjeti revoluciju, ona će biti obnovljena u cijelosti i oplemenjena sadržajima koji će omogućiti neke scenske nastupe, a sve ostalo će biti ‘dođoh, vidjeh, poljubih i ostah jako oduševljen izgledom’, ali bez nekakvih implementacija ili novih sadržaja na samoj tvrđavi. Trajat će ta priča oko privođenja tvrđave svrsi još dugo, ali smo već sada pri kraju uređenja morskog pristupa i ove sezone tvrđava će biti dostupna i potpuno sigurna za obilaske.

Turistička smo županija, ali s vrlo malim turističkim prometom u odnosu na ostale jadranske županije. Moramo li nešto mijenjati kako bi držali korak sa susjedima?

Po nama ostvarujemo ogroman turistički promet i imamo upravo onoliki promet koliko imamo ležajeva. Cijela priča turizma je sazdana na ležajima kojih imamo oko 110 tisuća i s time kalkuliramo u mogućnostima turizma ovog područja. Istina je da smo u slijedu tih veličina predzadnji ispred Ličko-senjske županije, ali to je rezultat kapaciteta koji konstantno rastu, ali je nemoguće očekivati veliki skok u samo jednoj godini. Došli smo do 7 milijuna noćenja i više od milijun posjetitelja i to su fantastični rezultati kad znate što se događalo od rata na ovamo. Prihod od veza u lukama nautičkog turizma u 2017. godini nešto je manji od 240 milijuna kuna, što je 18 posto više nego godinu prije, a više od četvrtine do trećine tog prometa vezan je za Šibensko-kninsku županiju. Ne trebamo se gledati kao predzadnju županiju, nego kao u turističkom smislu ekspanzivnu županiju jer od 450 do 500 hektara turističkih zona predviđenih županijskim prostornim planom u funkciji je samo trećina, bilo da je već izgrađeno ili da je u nekoj fazi građenja. Lufta je poprilično i on neće propasti, a ostalo je na investitorima.

U krugu šibenske bolnice sve su zgrade energetski obnovljene, planirana je izgradnja dnevne očne bolnice, stiže i magnet. Znače li sva ta ulaganja da se na dulji rok odustaje od izgradnje nove šibenske bolnice?

Ne znače. Kad se sjetimo da je prije samo sedam-osam godina naša bolnica punila medije vijestima o oronulosti i zapuštenosti, do danas smo obnovili sve odjele, uveli plin, u realizaciji je projekt dnevne očne bolnice i dnevne kirurgije koji donose i magnet od 40 milijuna kuna. Nismo mogli zamrznuti vrijeme i čekati da nam se otvori mogućnost realizacije nove bolnice, a ovu ostaviti kakva jest. Prije svega država mora prepoznati potrebu gradnje nove bolnice i sudjelovati u tome. S druge strane čekamo i da se otvore kanali financiranja gradnje takvih institucija čega u prvoj financijskoj omotnici Europske unije nije bilo. Ne možemo europskim novcem graditi nove bolnice gdje procijenimo da je to potrebno i mišljenja sam da to nije dobro ispregovarano. Nova bolnica je investicija od 250 do 300 milijuna kuna, a postojeća, paviljonskog tipa, nije po europskim standardima. Prostor za novu bolnicu imamo i ne odustajemo od tog projekta, ali sve ovisi o odlukama resornog ministarstva i pregovorima s Europskom unijom, a do tada ćemo ulagati u prostore sadašnje jer to traže naši građani i to je minimum zdravstvene usluge koji moramo osigurati.

Liste čekanja za smještaj u Cvjetnom domu su višestruko dulje od sadašnjih kapaciteta. Planirate li izgradnju novog doma ili ćete se, kao grad u slučaju vrtića, osloniti na privatnu inicijativu?

I mi ćemo se osloniti na privatnu inicijativu obzirom na specifičnost te usluge. Mislim da je to poduzetnički dio priče i onaj tko se želi baviti time od nas će dobiti punu potporu, ali teško je očekivati da će Županija graditi nove kapacitete, pogotovo što nam europski fondovi ne dozvoljavaju takvu vrstu ulaganja, bilo da je riječ o domu, školi ili vrtiću. Ono što možemo jest energetska obnova Cvjetnog doma i taj projekt je nedavno dobio zeleno svjetlo pa moramo naknadno osigurati proračunska sredstva za sufinanciranje.

Kako gledate na godinu pred nama?

Prošla je bila čisto radna i neizborna godina pa smo se posvetili u potpunosti svom poslu, prvenstveno europskim projektima. To je stvar koja je fantastična i za nas u izvršnoj vlasti i za sve građane jer ste neovisni o raznim političkim opcijama i jedini je pravi smisao hoćete li uspjeti pripremiti projekt sukladno uvjetima natječaja, koliko ćete biti uspješni i u konačnici dobiti sredstva da to realizirate. Ova godina će imati poremećaje u tom smislu, čekaju nas europski i predsjednički izbori, ali naučili smo i na takve godine pa nas neće previše omesti. U fokusu će i dalje biti europski projekti i kako uzeti novac koji vam netko nudi te proći jeftinije nego da to tražite od svoje države i poreznih obveznika. Svi su već navikli da će nam netko drugi dati novac za projekte, a ne vrednuju to na pravi način da je 80 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj financirano iz Europe bespovratnim sredstvima. To su ogromni benefiti do kojih bi teško uspjeli doći da nema te Europe i to moramo našim građanima i samima sebi još jače osvijestiti.