"Novi europski dugoročni proračun neće biti samo fiskalni dokument nego prijelomna točka koja će testirati sposobnost Europe da pretoči svoje političke prioritete u konkretna sredstva i održive politike." Poručio je, među ostalim, zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP) tijekom razgovora s dionicima hrvatskog javnog i privatnog sektora kojima je, kao član Odbora za proračune, predstavio parlamentarna očekivanja vezana uz višegodišnji financijski okvir (VFO). Parlament je svoje zahtjeve usvojio u svibnju kako bi ih Komisija uzela u obzir pri oblikovanju službenog prijedloga koji se očekuje sredinom srpnja.
Dijalog o novom dugoročnom proračunu za predstavnike ministarstava, komora, instituta, poslovnog i javnog sektora organizirao je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a ispred Hrvatske zajednice županija sudjelovao je varaždinski župan Anđelko Stričak.
"Kao nacionalno udruženje županija i Grada Zagreba želimo istaknuti važnost Kohezijske politike za nastavak ravnomjernog regionalnog razvoja kao jedan od primarnih ciljeva postojanja i djelovanja Hrvatske zajednice županija. Stoga se snažno zalažemo da Kohezijska politika ostane glavna politika ulaganja iz EU proračuna, a u svrhu ostvarivanja jednakomjernog regionalnog razvoja s ciljem smanjenja razlika u stupnju razvoja.", poručio je župan Stričak.
Parlament smatra da novi proračun Uniji mora omogućiti žurno djelovanje u krizama, bolju zaštitu građana, snažnija ulaganja i potporu konkurentnijem gospodarstvu. Stoga se zalaže za veći budžet (iznad samonametnute trenutačne gornje granice od 1 % bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a), smanjenje nepotrebne birokracija za korisnike te kontinuirani parlamentarni demokratski nadzor.
U parlamentarnoj rezoluciji o dugoročnom proračunu ističe se kako je zajednički budžet prvenstveno investicijski alat koji ostvaruje vidljivu dodanu vrijednost u odnosu na nacionalnu potrošnju. Parlament je odbacio ideju o ponavljanju modela Mehanizma za oporavak i otpornost i pristupa „jedan nacionalni plan po državi članici“ kao osnove za potrošnju.
„Parlament neće moći podržati ideju dugoročnog proračuna koja bi se temeljila isključivo na centraliziranim nacionalnim planovima, bez istinske europske vizije i bez stvarnog uključivanja lokalnih i regionalnih razina vlasti. Europska sredstva mogu imati puni učinak samo ako prate stvarne potrebe na terenu. Zbog toga ćemo, osim o strukturi i obujmu proračuna, inzistirati i na pojednostavljenju pravila te punom priznanju uloge lokalnih i regionalnih aktera koji najbolje razumiju konkretne izazove i razvojne potencijale svojih zajednica“, poručio je Ressler.