Obraćajući se okupljenima, predsjednik Hrvatske zajednice županija brodsko-posavski župan Danijel Marušić istaknuo je uspješnu suradnju s Vladom Republike Hrvatske: Ključne teme našeg zajedničkog djelovanja su demografska obnova i stvaranje kvalitetnijih uvjeta života diljem Hrvatske. Svi dijelimo viziju zemlje u kojoj mladi ostaju, obitelji žive sigurnije, a starije generacije uživaju zasluženo dostojanstvo. Vlada nas u tim nastojanjima aktivno podržava, omogućujući provedbu važnih projekata i inicijativa.
Župan Blaž Pezo istaknuo je važnost ovakvih sastanaka i potpore Vlade jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Možemo se pohvaliti velikim ciklusom ulaganja u obrazovne ustanove. Vidjeli smo ovdje dio radova na izgradnji Osnovne škole Cavtat, neposredno prije početka sastanka dodijeljen nam je ugovor za rekonstrukciju Osnovne škole Vela Luka, u Metkoviću idemo s nadogradnjom dviju osnovnih škola te rekonstrukcijom Gimnazije, radimo na projektu za škole u Župi dubrovačkoj, Stonu, Pločama i Korčuli.Zahvaljujem i našoj Vladi na sredstvima za obnovu Specijalne bolnice Kalos, potom za energetsku obnovu Opće Bolnice Dubrovnik.Nezaobilazan nam je i Integrirani teritorijalni program za otoke iz kojeg nam je osigurano 28 milijuna eura kojima financiramo dva centra za djecu s teškoćama u razvoju, 4 vatrogasna doma, sportsku dvoranu i 11 igrališta, objekte kulturne infrastrukture i brojne druge projekte, naglasio je župan Pezo.
Politika višerazinskog upravljanja ostvarila je rezultate kroz sustavan dijalog, funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju i zajedničku realizaciju brojnih projekata, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na 19. sastanku Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Dubrovniku.
Najavio je i novi Zakon o regionalnom razvoju, za koji je kazao da će formalizirati ovakve sastanke te najavio osnivanje Vijeća za regionalni razvoj, Vijeća za lokalni razvoj te savjete za jadransku i središnju Hrvatsku, po uzoru na uspješne modele uspostavljene za Slavoniju, Baranju i Srijem te za Sjever Hrvatske.
Funkcionalnim spajanjem potičemo učinkovitije upravljanje i osiguravamo kvalitetnije javne usluge za građane, nastavio je premijer, napomenuvši da se dosad funkcionalno spojilo 253 jedinica lokalne i područne samouprave.
U dvije godine stvoreno 100 tisuća radnih mjesta
Što se tiče ukupne gospodarske situacije, naveo je da podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu da Hrvatska danas ima milijun i 751 tisuću zaposlenih i 81 tisuću nezaposlenih. Tako visok stupanj zaposlenosti nismo imali nikad, a zaposlenost je na razini koja je prirodna stopa nezaposlenosti, naglasio je Plenković.
Broj novozaposlenih u zadnje dvije godine je sto tisuća, nastavio je premijer, istaknuvši da to znači da je u posljednje dvije godine stvoreno sto tisuća novih radnih mjesta. Prosječna plaća je 1456 eura, medijalna 1260, a minimalna bruto plaća od 1. siječnja iznosi 1.050 eura. Podsjetio je i na namjeru Vlade da prosječna plaća na kraju mandata, sredinom 2028., bude 1600 eura.
Premijer je podsjetio i da se u petak isplaćuje prvi godišnji dodatak na mirovinu, te će prosječna sveukupna mirovina krajem 2025. dosegnuti iznos od 700 eura, gotovo dvostruko više nego 2016.
Hrvatsko gospodarstvo ima 19 uzastopnih kvartala rasta
Govorio je i o inflaciji i upozorio da se svi zajedno moramo boriti protiv inflatornih pritisaka. Međutim, rast realnih plaća i mirovina je veći nego što je bila inflacija, istaknuo je.
Hrvatsko gospodarstvo ima 19 uzastopnih kvartala rasta, apsolutni BDP narastao je gotovo 100 posto, sa 47 milijardi 2016. na 93 milijarde eura na kraju ove godine. BDP po stanovniku dosegnut će ove godine 78 posto prosjeka Europske unije, a bili smo na 62 posto na početku mandata, naveo je Plenković i dodao da je cilj do kraja mandata premašiti 80 posto europskog prosjeka.
Podsjetio je i da Hrvatsku kreditne agencije drže na investicijskoj razini A s pozitivnim i stabilnim izgledima. Krize koje su iza nas smo zajedno uspjeli odagnati, nije bilo niti valova otpuštanja i stečajeva, niti su došle u pitanje egzistencijalne, ekonomske i socijalne prilike naših sugrađana, podsjetio je Plenković.
Ulaganjima u državne vrijednosnice 350 milijuna eura kamata građanima
Vlada je dinamizirala tržište kapitala, izdanjem 18 državnih vrijednosnica - 15 trezorskih zapisa i tri obveznice otvorene za građane. To je iskaz povjerenja u smjer ekonomske politike koju vodimo, istaknuo je premijer, navevši da je dosad isplaćeno skoro 350 milijuna eura kamata građanima od ulaganja u državne vrijednosnice.
Osvrnuo se i na Vladinu reformu kojom je ukinut prirez i omogućeno gradovima i općinama da samostalno određuju stope poreza na dohodak. Istaknuo je da su u prvih 11 mjeseci 2025. prihodi od poreza na dohodak svih županija, gradova i općina porasli su za 15 posto u odnosu na prošlu godinu - županije 17 posto, općine 18 posto, a Grad Zagreb 12 posto.
Hrvatska predala zahtjev za osmu isplatu od gotovo 900 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost
Što se tiče ostalih tema, premijer je naveo uspješnu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kazavši da je Hrvatskoj preostalo ispuniti još određene kriterije i indikatore za devetu i desetu ratu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, u ukupnom iznosu 2,8 milijarde eura.
Podsjetio je da je Vlada jučer Europskoj komisiji predala zahtjev za isplatom osme rate iz Mehanizma za oporavak i otpornost temeljem ispunjenih svih 17 predviđenih pokazatelja iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a riječ je o iznosu od gotovo 900 milijuna eura.
Dodao je da nas do kraja ovoga mjeseca očekuje isplata sedme rate u iznosu od 1,07 milijardi eura, istaknuvši da je Hrvatska jedina zemlja koja je u prvih osam zahtjeva u potpunosti ispunila sve obveze.
Kazao je i da je rok za slanje devete i desete rate ovo ljeto, čime će naša zemlja, kako je rekao, konformirati i apsorbirati sve što je imala na raspolaganju iz „Instrumenta EU iduće generacije“, a ta sredstva su značajno pridonijela razvoju svih dijelova Hrvatske.
Premijer je izvijestio i da je naša zemlja danas u plusu od 18 milijardi eura u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna, kazavši da je u četvrtak u Bruxellesu prva preliminarna rasprava na razini šefova država i vlada o Višegodišnjem financijskom okviru.
Demografska revitalizacija ključna za opstanak hrvatskog naroda
Govoreći o temama današnjeg sastanka, premijer je izdvojio demografsku revitalizaciju kao jednu od najvažnijih, naglasivši da je riječ o ključnom pitanju za opstanak hrvatskog naroda. Smatra da je Vlada napravila dobre iskorake kako bi smanjila negativne demografske trendove te će, kako je rekao, nastaviti stvarati pozitivno ozračje u društvu kako bi se ti trendovi preokrenuli.
Iako nije tema današnjeg sastanka, spomenuo je i reformu zdravstvenog sustava, koju prate velika ulaganja u bolnice, domove zdravlja, kao i u mentalno zdravlje. Širimo, dodao je, preventivne programe i smanjujemo liste čekanja.
U kontekstu sigurne i priuštive energije, predsjednik Vlade je spomenuo podizanje kapaciteta LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, naglasivši da povećanjem kapaciteta terminala, Hrvatska dodatno učvršćuje poziciju regionalnog energetskog čvorišta.
Na dnevnom redu bile su i teme prostornog uređenja i stanovanja. Premijer održani sastanak vidi kao priliku da se javnosti istinito prikaže smisao i cilj novih zakona o gradnji i prostornom uređenju, koje je ocijenio važnima i za realizaciju politike priuštivog stanovanja koja će pridonijeti i rješavanju stambenoga pitanja za mlade obitelji.
