Dobitnici nagrada za najbolji EU projekt 2020.
1. Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici: projekt NEWLIGHT
Projekt NEWLIGHT prvi je projekt u Republici Hrvatskoj ikada sufinanciran iz programa ELENA, zajedničkog programa tehničke pomoći Europske komisije i Europske investicijske banke. Program ELENA namijenjen je za pripremu većih infrastrukturnih projekata europskih regija i gradova u području čiste energije, prometa i zgradarstva.
NEWLIGHT je razvila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) za dvije hrvatske županije - Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju s ciljem inovativnog financiranja i pokretanja većeg opsega investicija u području javne rasvjete. Vrijednost provedenih investicija kreće se oko 100 milijuna kuna, a projekt je generirao i uštede energije od oko 60 posto u odnosu na sadašnje stanje, odnosno oko 20 GWh te smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 5200 tona godišnje.
Putem projekta NEWLIGHT pokrenute su investicije u rekonstrukciji javne rasvjete u čak 57 gradova i općina što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj i široko prepoznati rezultat i širom Europske unije. Riječ je o modernizaciji preko 35.000 svjetiljki kojom se ostvaruju financijske uštede veće od deset milijuna kuna godišnje.
Projekt je bio velik izazov jer je trebao objediniti toliko gradova i općina oko jedne ideje i vizije - energetski učinkovita javna rasvjeta za podizanje kvalitete života građana.
Provedba projekta počela je 2017. godine prijavom za sredstva tehničke pomoći. U pripremi projekta obavljen je pregled više od 72 tisuće rasvjetnih tijela, a GIS baza, koja je razvijena za potrebe projekta i koju gradovi i općine nastavljaju koristiti i u budućnosti, sadrži više od dva milijuna mogućih podataka o javnoj rasvjeti na njihovu području. U sklopu projekta REGEA tim je razvio i vlastitu metodologiju energetskih pregleda, koja polako postaje i novi nacionalni standard, a razvijen je i inovativni model “Projektiraj i izgradi” na kojem se temelje ugovori za rekonstrukciju.
Na taj se način povezuju dvije važne faze projekta, a to su projektiranje i rekonstrukcija rasvjete, čime se bitno smanjuju rizici za javnog naručitelja.
Kruna projekta NEWLIGHT je novi i jedinstveni Ugovor o energetskom učinku izrađen u skladu s Eurostatovim smjernicama i ne smatra se povećanjem javnog duga za gradove i općine.
ESCO ugovor koji je REGEA razvila u sklopu projekta ima više od 60 stranica, sa svim prilozima, a pravna dokumentacija koju potpisuju javni naručitelj rekonstrukcije javne rasvjete i privatni izvođač radova broje više od 240 stranica i do danas je ogledni primjer kvalitete koji se koristi i izvan područja provedbe projekta.
Ugovor koji je za ovu priliku napravila REGEA detaljniji je od svih dosad viđenih na hrvatskom tržištu, a u REGEA-i se brusio radom na više europskih projekata. Na prvom mjestu je zaštita javnog novca uz realizaciju infrastrukturnih projekata koji trebaju povećati kvalitetu života građana.
“Projekt NEWLIGHT je još u listopadu 2016. godine predstavljen u Bruxellesu, u Odboru regija Europske unije pred oko 250 sudionika i prepoznat je kao ogledni primjer agregiranja projekata, i dobre prakse ne samo u Hrvatskoj nego i na razini Europske unije.
Malo koji projekt može okupiti toliko gradova i općina, toliko različitih ljudi, različitih lista prioriteta, a opet zadati jedan jasan i dobar cilj za sve - poboljšanje javne rasvjete.
Manje CO²
Na razini Krapinsko-zagorske županije u ovaj projekt bilo je uključeno 28 jedinica lokalne samouprave s kapitalnom vrijednosti projekta rekonstrukcije i modernizacije javne rasvjete od oko 2 milijuna eura. Ovakav zahvat ne bi bio moguć iz proračunskih sredstava JLS-ova, a program ELENA upravo nam je to omogućio. Rekonstrukcija 8000 svjetiljki ne znači samo bolju, a samim time za pješake i vozače sigurniju rasvjetu. Ovime ćemo na razini Krapinsko-zagorske županije ostvariti potencijalnih energetskih i troškovnih ušteda od 60% i smanjiti količinu emisije CO2 za 700 tona godišnje. Ekvivalent uštede može se izraziti potrošnjom oko 1000 prosječnih kućanstava u Hrvatskoj”, kaže krapinsko-zagorski župan Željko Kolar.
Koliko je projekt uspješan govori činjenica kako je u veljači 2019. primio prestižnu Europsku nagradu za energetske usluge (EESA) u Bruxellesu.
2. Doprinos prekograničnoj suradnji: projekt "Mala Barka 2 - Očuvanje pomorske baštine sjevernog Jadrana“
“Mala Barka 2: Očuvanje pomorske baštine sjevernog Jadrana” projekt je Primorsko-goranske županije s kojim su ušli u finale našeg velikog izbora za najbolji županijski projekt EU unutar kategorije Doprinos prekograničnoj suradnji. Projekt je dio programa suradnje Interreg V-A Slovenija - Hrvatska 2014. - 2020. i odnosi se na lokaciju pograničnog područja koje obuhvaća Kvarner i Istru te slovensko Primorje.
Projekt je trajao od 1. 10. 2016. do 31. 3. 2019. Nositelj projekta je Primorsko-goranska županija, a partneri Turistička zajednica Kvarnera, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Udruga i Ekomuzej “Kuća o batani” Rovinj - Associazione Ecomuseo “Casa della batana” Rovigno, Občina Izola - Comune di Isola, Turistično združenje Izola - Ente per il turismo Isola, Občina Piran - Comune di Pirano te Pomorski muzej - Museo del mare “Sergej Mašera” Piran - Pirano.
Vrijednost projekta je 2,124.018,17 eura, od čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj pokriven iznos od 1,805.415,44 eura. Financijski dio koji se odnosio na Primorsko-goransku županiju bio je 540.141,41 euro, a iz Europskog fonda za regionalni razvoj sufinanciran je iznos od 459.120,20 eura.
S projektom “Mala barka” krenulo se 2015. godine i nastavilo s “Malom barkom 2”, u okviru koje smo stvorili naše “fortifikacije” - interpretacijske i info centre pomorske baštine, prepričavaju u Županiji.
Nadalje, provedena je snažna promotivna kampanja temeljena na mnogim tradicijskim manifestacijama, uključujući tradicionalne regate malih barki, izložbe obnovljenih starih drvenih barki itd. Razrađeni su i atraktivni turistički prekogranični itinerari koji su zaokružili turističku prekograničnu destinaciju Mala barka 2. Kreiran je i virtualni muzej https://muzejmalabarka.com, koji omogućava dostupnost cjelokupne materijalne i nematerijalne pomorske baštine svim skupinama društva. Praksa se čak uspjela prenijeti i u Italiju u sklopu aktualne provedbe projekta Arca Adriatica, koji se provodi unutar Programa suradnje Interreg Italija - Hrvatska 2014. - 2020. Investicija uređenja Interpretacijskog centra pomorske baštine otoka Lošinja - Lošinjski loger “Nerezinac” odnosila se na obnovu posljednjeg primjerka plovila tipa lošinjski loger i njegove prenamjene u interpretacijski centar na otvorenom. Drveni motorni brod “Dražica” je posljednji primjerak tradicionalne brodogradnje tipa lošinjski loger i kao takav je 2010. godine upisan na listu zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Riječ je o jedrenjaku impozantnih dimenzija, dugačkom preko svega 20,60 m (na palubi 17,60 m), s prikosnikom 24,04 m, širokom 4,63 m i gazom od 2,34 m. Ima dva jarbola, od kojih je pramčani jarbol visok 16,94 m, a krmeni 17,82 m. Loger je opremljen s dva sošna i dva vršna jedra te četiri letna jedra ukupne površine od preko 150 m².
Svi zacrtani ciljevi kroz projekt su i ostvareni, a to su očuvanje pomorske baštine, osnivanje nove turističke destinacije i razvoj zajedničkih prekograničnih kulturno-turističkih proizvoda. Dakle, povećao se očekivani broj posjeta podržanim odredištima kulturne baštine i ostalim atrakcijama kroz postignute ishode poput osnivanja nove zajedničke destinacije, provedene promotivne kampanje, uređenja interpretacijskih centara u Nerezinama na Malom Lošinju, na Krku i u Izoli te info centara u Izoli i Portorožu, koji ujedno predstavljaju i investicije u posjetiteljsku infrastrukturu i očuvanje kulturne baštine. Također, razvijena je nova prekogranična turistička destinacija održivog turizma integrirane kulturne pomorske baštine i modelirani su novi zajednički prekogranični turistički itinerari (10), koji će i dalje voditi turiste i posjetitelje putevima priče o Maloj barci. Naposljetku, povećao se broj osoba koje sudjeluju u aktivnosti jačanja kapaciteta kroz djelovanje Centara izvrsnosti i Centara promocije. Održivost projektnih rezultata osigurat će se kroz razvijeni model Centara izvrsnosti, koji će nastaviti s nadogradnjom razvijenog turističkog proizvoda, te Akademiju pomorskih zanata i vještina, koja će također nastaviti s osvještavanjem i edukacijama.
Sva postignuća koja su se ostvarila implementacijom projekta javno su vlasništvo i dalje će biti dostupni javnosti, poput interpretacijskih centara čija daljnja funkcionalnost nije upitna jer su u vlasništvu projektnih partnera, pridruženih suradnika i/ili promotivnih centara koji će nastaviti svoju djelatnost u tim prostorijama te virtualnog muzeja čije je upravljanje preuzeto od strane Pomorskog i povijesnog muzeja iz Rijeke. Također, tradicionalne interpretacijske manifestacije će se nadalje nastaviti održavati i nakon završetka projekta. A putovanje kroz koje vodi projekt kreće od slovenskog primorja - Izole, Pirana i Portoroža, preko Rovinja, do Kvarnera. U Izoli izlet počinje obilaskom Kuće od mora Izolana, gdje vas čeka priča o morskom i primorskom karakteru ovog gradića koji je obilježila tvornica za preradu ribe. Okolica je prepuna zanimljivih arheoloških lokaliteta uz more. Ribarski brod Biser, na koji ćete naići idete li put Simonovog zaljeva, vratit će vas u nešto bližu povijest i ponovno podsjetiti da je ovaj kraj obilježilo ribarstvo. Ako vas zanima ta tema, obiđite i ostatke tvornice Arrigoni i Delamaris.
3. Doprinos znanosti i inovacijama: "Budi STEMpatičan"
Vrijednost projekta bila je 926.091,10 kuna, a prijavitelj je bila Virovitičko-podravska županija s 21 partnerom, 14 osnovnih i sedam srednjih škola. Projekt je trajao 16 mjeseci (od lipnja 2017. do listopada 2018. godine).
Projekt “Budi STEMpatičan” je jedan od 11 odobrenih projekata za koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo Odluku o financiranju na temelju Poziva - Poticanje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj razini iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020.
Virovitičko-podravska županija je prva županija u Hrvatskoj koja je u suradnji s Institutom Ivo Pilar provela projekt kojim se potiče rad s darovitom djecom i učenicima u predtercijarnoj razini, s izradom jedinstvenog modela za prepoznavanje, identifikaciju i rad s darovitim učenicima. Time se poboljšava razvoj potencijala darovitih učenika i omogućava rana identifikacija darovitih u odgojno-obrazovnim ustanovama, njihovo individualizirano poučavanje i učenje tako da ono odgovara njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.
Upravo je to bio i cilj projekta - jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih djelatnika za prepoznavanje i identificiranje potencijalno darovitih učenika kojima će se pristupiti s razvijenim modelom rada prilagođenim njihovim potrebama. Kroz projekt su održane aktivnosti, primjerice, studijsko putovanje u Beč i posjet Centru za darovitu djecu s ciljem razmjene iskustva i uspostave suradnje - ravnatelja osnovnih i srednjih škola partnera, predstavnika VPŽ-a te razvojne agencije Vidra, zimski i ljetni kamp u Noskovačkoj Dubravi za deset učenika srednjih škola i trinaest učenika osnovnih škola izabranih na temelju empirijskog testiranja, tri puta po pet jednodnevnih radionica za učitelje i nastavnike te tri puta po tri jednodnevne radionice za stručne suradnike škola partnera. Na radionicama je provedeno osposobljavanje za stručne poslove identifikacije STEM darovitih učenika u obrazovnom sustavu, usmjeravanje i profesionalno usmjeravanje STEM darovitih učenika u obrazovnom sustavu te osmišljavanje i primjena modernih metoda rada sa STEM darovitim i talentiranim učenicima u školskom i izvanškolskom okruženju.
U sklopu projekta održani su kampovi i radionice za učenike osnovnih i srednjih škola iz područja robotike, informatike, prirodoslovlja… Sve to rađeno je za učitelje, nastavnike i stručne suradnike, a organizirano je od strane Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, rekla je tada Šerepac i dodala da su sudionici projekta, u sklopu studijskog putovanja u Beč, posjetili Centar za darovitu djecu s ciljem razmjene iskustva, uspostave suradnje i stvaranja prilika za daljnje zajedničke projekte kako bi se usvojili dobri primjeri prakse.
Jedan od važnijih elemenata održivosti projekta bilo je upravo i jačanje kapaciteta stručnih suradnika, učitelja i nastavnika, koji su kroz edukacije stekli znanja i vještine za identifikaciju, primjenu novih metoda i oblika rada te praćenje napretka učenika darovitih za STEM područja.
Radionice u okviru zimskog i ljetnog kampa te radionice za učitelje, nastavnike i stručne suradnike organizirane su od strane Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, koji je po postupku javne nabave dobio aktivnosti vezane uz program.
Bilo je uključeno 26 učitelja i nastavnika - jedan iz svake škole partnera, pet stručnjaka iz područja matematike, fizike, biologije, kemije i informatike te 21 stručni suradnik, jedan iz svake škole partnera.
Projekt je napisala VIDRA Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije u suradnji s Upravnim odjelom za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu VPŽ-a i provodio se u 14 osnovnih i sedam srednjih škola s područja Virovitičko-podravske županije. Partneri na projektu su bili: OŠ August Cesarec Špišić iz Bukovice, OŠ Josipa Kozarca iz Slatine, OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Gornje Bazje, OŠ Suhopolje, OŠ Vladimira Nazora Nova iz Bukovice, OŠ “Ivan Goran Kovačić” iz Zdenaca, OŠ Antuna Gustava Matoša iz Čačinaca, OŠ Petra Preradovića iz Pitomače, OŠ Voćin, OŠ Mikleuš, OŠ “Davorin Trstenjak” iz Čađavice, OŠ Eugena Kumičića iz Slatine, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Orahovice, OŠ Gradina, Strukovna škola iz Virovitice, SŠ “Stjepan Ivšić” iz Orahovice, Industrijsko-obrtnička škola iz Virovitice, Industrijsko-obrtnička škola i SŠ Marka Marulića iz Slatine te Tehnička škola i Gimnazija Petra Preradovića iz Virovitice.
4. Doprinos poduzetništvu: projekt „Održivi rast i razvoj malih i srednjih poduzeća s naglaskom na kulturne i kreativne industrije“
Nositelj projekta je Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije. Projekt je započeo 2. svibnja 2018. godine, a završio 2. 11. 2019. Ukupna vrijednost projekta je 702.106,27 kuna, od čega su bespovratna sredstva bila 567.318,71 kuna, a vlastita 100.122,25 kuna. Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020.
Malo i srednje poduzetništvo je najdinamičniji sektor razvijenih gospodarstava te ujedno generator njihova razvoja i zapošljavanja, a u EU čini čak 98,8% ukupnog broja poduzeća. Do zatvaranja malih i srednjih tvrtki često dolazi zbog nedostatka kapaciteta i potrebnih resursa u cilju zadovoljenja sve zahtjevnije potražnje za proizvodima visoke dodane vrijednosti. Zato je i RERA Splitsko-dalmatinske županije provela projekt edukacija za male i srednje tvrtke koje su za krajnji cilj imale stvaranje proizvoda veće dodane vrijednosti.
Jedna od aktivnosti koja se provela u okviru projekta bila je i izrada te provedba programa edukacije budućih edukatora koji su pružili šest razvijenih programa edukacije malim i srednjim tvrtkama.
To su bili edukacija o mogućnostima i načinima zaštite intelektualnog vlasništva, edukacija o izradi poslovnih planova i projektnih prijedloga, edukacija o inovativnim alatima za razvoj inovacija, s naglaskom na kulturne i kreativne industrije, edukacija o razvoju poduzetničkih vještina malih i srednjih tvrtki, s naglaskom na KKI, edukacija o mogućnostima sinergijskog razvoja malih i srednjih tvrtki interdisciplinarnih sektora i edukacija o podsektorima kulturne i kreativne industrije koji omogućavaju najpovoljnije okruženje za razvoj žena poduzetnica.
Projekt je rezultirao time da su male i srednje tvrtke koje se bave kreativnom i kulturnom industrijom došle do informacija o mogućim izvorima financiranja, razvoju poslovnih vještina nužnih za uspješno vođenje poduzeća i odgovarajuće prepoznavanje tržišnih prilika i prijetnji, stvaranju i unaprjeđenju znanja u pogledu izrade poslovnih planova, projektnih prijedloga i učenja o mogućnostima i načinima ostvarenja prava intelektualnog vlasništva, razvoju inovativnih alata, tehnika i metoda nužnih za stvaranje proizvoda s većom dodanom vrijednosti, umrežavanju malih i srednjih poduzeća interdisciplinarnih djelatnosti u svrhu stvaranja konkurentnijih proizvoda i brži rast i razvoj ženskog poduzetništva u sektoru kulturnih i kreativnih industrija.
Naime, u uvjetima otvorenog europskog i svjetskog tržišta, sve veće tržišne konkurencije i sve zahtjevnije tržišne potražnje koja se bazira na proizvodima s većom dodanom vrijednosti, male i srednje tvrtke se često susreću s nepotpunim tržišnim informacijama, nedostatkom financijskih resursa, ali i ograničenošću vlastitih kapaciteta koji bi mogli stvoriti proizvode koji su tržišno konkurentni, mjereno razinom dodane vrijednosti koja se ostvaruje efikasnim korištenjem inovativnih alata, tehnika i metoda. Provedbom aktivnosti u okviru projekta, prije svega je osigurana integrirana pomoć malih i srednjih tvrtki u svim stupnjevima razvoja te na odgovarajući način adresirani identificirani tržišni nedostatci na području Splitsko-dalmatinske županije.
Od edukacija održanih u okviru projekta korist je imalo 97 poduzetnika, od kojih je 40% bilo žena poduzetnica, a provedbom edukacije budućih edukatora osigurala se održivost rezultata projekta nakon njegovog završetka.
Međutim, brojni dionici mogu imati koristi od rezultata projekta jer će se on moći implementirati i u drugim poduzetnički potpornim institucijama na području Županije, kao i u poduzetnički potpornim institucijama svih ostalih županija Republike Hrvatske, čime se ispunjava uvjet horizontalnog prijenosa rezultata. I šira zainteresirana javnost ima pristup materijalima s edukacija na mrežnoj stranici te mogućnosti korištenja usluga koje po završetku projekta pruža JU RERA S.D.
Budući da je Javna ustanova RERA S.D. osnovana i financirana od strane Splitsko-dalmatinske županije, sve nove usluge koje se pružaju malim i srednjim tvrtkama po završetku projekta u najvećoj mjeri ponuđene su bez naknade svim zainteresiranim MSP-ovima na otvorenoj, transparentnoj i nediskriminirajućoj razini, dok su prihodi ostvareni iz proračuna Splitsko-dalmatinske županije razmjerno cjeniku i trajanju usluga definiranom projektnim prijedlogom.
Na ovaj način se, s nastojanjem za nenarušavanjem tržišnog natjecanja, ostvaruje i financijska održivost projekta.
Naglasak je na projektu stavljen na male i srednje tvrtke usmjerene na kreativne i kulturne industrije jer one mogu stvoriti proizvode koji ostvaruju prava intelektualnog vlasništva. Imajući u vidu velike potencijale ovoga sektora, a vrlo slabu efikasnost, nužno je bilo razviti i osnažiti sve alate i kapacitete s krajnjim ciljem postizanja veće tržišne konkurentnosti i osiguranja dugoročno održivog rasta i razvoja tvrtki.
5. Najbolji projekt prema broju glasova čitatelja Jutarnjeg lista: "Stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja u Sisačko-moslavačkoj županiji osnivanjem poduzetničkog inkubatora PISMO-Novska"
Ovaj projekt je dio inicijative Sisačko-moslavačke županije kojom se županija nastoji pozicionirati kao središte gaming industrije u Hrvatskoj, najbrže rastuće industrije na svijetu. Poduzetnički inkubator PISMO sastoji se od dvije zgrade, 26 funkcionalnih jedinica, koje će biti opremljene najmodernijom tehnologijom, što uključuje: VR opremu, glazbeni studio, video studio, konferencijsku dvoranu, motion capture studio, 3D printer, multimedijski prostor i još mnogo toga.
Projekt je u početku bio zamišljen u pet koraka razvoja, međutim počeo se tolikom brzinom razvijati da se uskoro planira i gradnja kampusa gaming industrije. Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a ukupna vrijednost je 24.973.058,02 kuna. Uz nositelja projekta Razvojnu agenciju SI-MO-RA, partneri su još i Sisačko-moslavačka županija i Zagrebački inovacijski centar - ZICER. Poduzetnički inkubator PISMO sastoji se od dvije zgrade, 26 funkcionalnih jedinica, koje će biti opremljene najmodernijom tehnologijom, što uključuje: VR opremu, glazbeni studio, video studio, konferencijsku dvoranu, motion capture studio, 3D printer, multimedijski prostor i još mnogo toga. Nakon gradnje gaming inkubatora koji je oživio Novsku i u nju privukao mlade gamere i start-up poduzetnike iz čitave zemlje, Sisačko-moslavačka županija i Razvojna agencija SI-MO-RA kreću u nastavak projekta – gradnju Kampusa gaming industrije vrijednog preko 62 milijuna eura, a koji je proglašen i Strateškim projektom Republike Hrvatske.
