Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • Župan Koren: „Cilj reforme javne uprave je da građani osjete pozitivnu promjenu“

Župan Koren: „Cilj reforme javne uprave je da građani osjete pozitivnu promjenu“

Uoči potpisivanja Sporazuma kojim se poslovi ureda državne uprave povjeravaju županijama razgovarali smo sa županom Koprivničko-križevačke županije, ujedno i potpredsjednikom Hrvatske zajednice županija, Darkom Korenom. Cilj ove reforme je uslugu maksimalno približiti građanima, ne samo lokacijski već i administrativno te pojednostaviti i ubrzati rješavanje predmeta za građane i poduzetnike. U konačnici, ovi poslovi bili su dio županijske administracije te su ih županije obavljale i ranije, sve do 2001. kada su, primjerice, posao izdavanja građevinskih ureda obavljale višestruko brže od ureda državne uprave. Decentralizacijom ovlasti i vraćanjem poslova županijama, one će ih moći samostalno izvršavati i time brže i efikasnije rješavati zahtjeve građana.

1. Župane Koren, nedavno ste izabrani za potpredsjednika Hrvatske zajednice županija, nacionalnog udruženja svih županija unutar kojeg djeluje čak jedanaest različitih političkih opcija. Kako se koordinirate s obzirom na političku raznolikost?

Prije svega moram reći da je to doista velika čast koja mi je ukazana, ali i priznanje za dugogodišnje aktivno sudjelovanje u radu Zajednice, i to ne samo moje osobno, nego i cijele naše uprave, posebno resornih pročelnika koji sudjeluju u radu Zajednice kroz radne skupine. Petnaest radnih skupina samo je ove godine reagiralo na zakonske promjene kroz više od 70 mišljenja, pri čemu je gotovo 60% primjedbi usvojeno. To znači da doista mijenjamo život lokalne zajednice i to je razlog zašto politička pripadnost, zapravo, ne igra ulogu. Upravo smo zato i osnovali ovu organizaciju prije 16 godina, znajući da naprijed možemo ići jedino ujedinjeni.  

2. Reforma javne uprave, odnosno povjeravanje poslova ureda državne uprave županijama, koja stupa na snagu 01. siječnja 2020., ove je godine bila u fokusu svih županija. Koji je sljedeći korak?

Reforma javne uprave u pripremi je gotovo četiri godine. Usklađivalo se zakonodavstvo, mijenjalo se 66 zakona. Obavljene su sve potrebne predradnje – i zakonske, i funkcionalne i materijalne, zbog čega ne očekujemo poteškoće u funkcioniranju sustava. Pred nama je potpisivanje Sporazuma o povjeravanju poslova ureda državne uprave županijama u sklopu redovnog sastanka s premijerom Plenkovićem. Ovakvi sastanci svakih šest mjeseci omogućili su komunikaciju svih razina vlasti što je svakako pridonijelo tome da 1. siječnja dočekamo spremni. Cilj reforme je brža, efikasnija i kvalitetnija uprava, uprava koja je na raspolaganju građanima. Vjerujem da će upravo građani prvi osjetiti pozitivnu promjenu i to očekujem u prvoj polovici godine.

3. Što reforma znači za građane?

Županije su prisutne u svakom segmentu lokalnog života i one su najbliža spona između građana i vlasti, a decentralizacija ovlasti omogućit će im da neposredno i samostalno odgovaraju na potrebe građana što će značiti brže, jednostavnije i učinkovitije rješavanje predmeta na jednom mjestu. U mnogim mjestima gdje su uredi državne uprave bili smješteni na istoj lokaciji kao i županija, poslovi će se i dalje rješavati na istom mjestu odnosno u istoj zgradi, no bez višekratnog obilaženja različitih ureda te dugotrajnog prikupljanja zahtijevane dokumentacije. Primjerice, sada ćete na jednom mjestu moći pokrenuti postupak registracije neke udruge, dobiti informaciju o pripremi projekta udruga te apliciranju i mogućnostima sufinanciranja projekata udruga iz županijskog Proračuna.

4. Izuzev reforme, čemu ćete se u Hrvatskoj zajednici županija posvetiti u 2020.?

Kao što je bilo i do sada, vjerujem da nas i u sljedećoj godini očekuje niz tema koje ćemo kroz rad Hrvatske zajednice županija artikulirati prema državnoj razini, odnosno Vladi RH. Zajednica županija upravo i jest mehanizam s kojim se ti ciljevi lakše postižu ili je vjerojatnost rješavanja problema veća nego da to činimo svaki pojedinačno. Osim na domaćem terenu, Zajednica provodi aktivnu međunarodnu suradnju, od članstva u europskim asocijacijama kao što je Odbor regija, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, CEMR, a čeka nas i organizacija 9. foruma poljskih i hrvatskih regija koji će se održati u Osijeku.