Novosti / Hrvatska zajednica županija

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk: Hrvatska je najcentraliziranija zemlja u Europi i krajnje je vrijeme da se država rastereti

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk: Hrvatska je najcentraliziranija zemlja u Europi i krajnje je vrijeme da se država rastereti

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan u tekstu za ovotjedni Globus osvrnuo se sustav protupožarne zaštite, kako Šibensko-kninska županija upravlja vatrogasnom zajednicom, kako povećati efikasnost tog sustava, ali i na reformu javne uprave putem spuštanja nadležnosti na županijsku razinu.

Prenosimo dio teksta novinara Borisa Orešića.

„U svim županijama postoje uredi državne uprave koji su zapravo ispostava ministarstava. Oni su reformom koju je 2000. provela Vlada Ivice Račana preuzeli neke poslove koji su prije bili u nadležnosti županija. U konačnici nije sasvim jasno što rade županije, a što uredi državne uprave jer im se poslovi dobrim dijelom preklapaju. Ljudi žele da je cesta uređena i ne zanima ih spada li ona pod državu ili pod županiju. Ako nije, onda kažu da smo u upravi svi isti i da ništa ne radimo. Zato se mi u županijama zalažemo da nam država da više posla jer u rješavanju nekih konkretnih problema možemo od nje biti efikasniji. Mogli bismo preko noći preko noći preuzeti praktički sve poslove ureda državne uprave, na primjer izdavanje vjenčanih listova, smrtovnica i domovnica kao i cijeli niz upravnih poslova u vezi gospodarstva, turizma, ostvarivanja prava branitelja... Preuzeli bismo i zaposlene u državnim uredima i u konačnici smanjili broj zaposlenih prirodnom selekcijom. Ako ćemo biti efikasniji, u roku od nekoliko godina za neki posao koji sada obavlja 10 službenika, bit će potrebno 6 ili 7. No moramo doći do toga da budemo efikasniji s manje ljudi. Negdje ih je možda previše, ali ih na nekim poslovima manjka“, govori Pauk i podsjeća kako država zapošljava oko 250.000 službenika i namještenika, a sve županije samo 2.300. Prema njegovim riječima sve županije raspolažu s ukupno 3,6 milijardi kuna godišnjeg proračuna, a gradovi i općine uključujući Grad Zagreb s mnogo više.

„Županije su osnivači osnovnih škola izvan županijskih sjedišta i svih srednjih škola, a nemaju upravljačka prava, odnosno nemaju utjecaja na izbor ravnatelja. Centri za socijalnu skrb su državne institucije što baš i nije logično. Agencija za upravljanje poljoprivrednim zemljištem pokazala se veoma neefikasnom i već se radi na tome da se njezine ovlasti prepuste županijama. Mnogo zemljišta nije u funkciji, a moglo bi biti. Velik dio predmeta koji su sada u nadležnosti Ministarstva državne imovine, a ima ih oko 60.000, mogao bi se spustiti na lokalnu razinu. Neka država vodi računa o nekim strateškim područjima ili zemljištima, a ostalo se može decentralizirati. Hrvatska je najcentraliziranija zemlja u Europi i krajnje je vrijeme da se država rastereti“, govori Pauk pa komentira i tvrdnje da je općina previše i da mnoge treba pogasiti.

„Što smo ikada postigli gašenjem nečega? Mala općina ima samo nekoliko zaposlenih. Nema uhljebljivanja u takvim malim administracijama, nego u moćnima i velikima, a to su prvenstveno gradovi, a ne županije i općine“, govori Pauk. Pritom, tvrdi, ne postoji niti europska praksa koja bi po tom pitanju Hrvatskoj mogla biti dobar putokaz jer neke države imaju mnogo više, a neke manje jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Ostatak teksta pročitajte u ovotjednom Globusu.